SV. FILIP I JAKOV – ZAŠTITNICI VUKOVARA Subota, 01.05.2010. Apostolske prvake, Filipa i Jakova, zaštitnike župe sv. Filipa i Jakova i grada Vukovara, nalazimo na sve četiri apostolske liste u Matejevu, Markovu i Lukinu evanđelju te u Djelima apostolskim. Filip se nalazi na petom, a Jakov mlađi, sin Alfejev, na devetom mjestu. Dok još nije bilo tvornica ni industrije, već cvao samo obrt, kršćanski su zanatlije u svojim cehovima slavili pojedine svece kao svoje zaštitnike, posebno su sv. Filipa uzimali za zaštitnika kipari i šeširdžije. Upravo u takvome ozračju su sv. Filipa kao svoga zaštitnika još davnih godina u 18 stoljeću izabrali i naši preci, naši vukovarci. Voljeti svoje korijene, voljeti svoj grad moguće je ako u tu ljubav uključimo i Boga. S Božjom ljubavlju voljeti svoj grad i svoje sugrađane znači moći njegovati pravu i zdravu ljubav prema sebi i svojima. Jer ako sebe ne voliš nikako, druge možeš voljeti jedva ikako. Preko Vukovara su kroz povijest mnogi gazili i ostavljali zlo sjeme razdora i mržnje. Mudrost je uvidjeti da to nije naše sjeme i da ono što nije naše, nama to ne pripada. Zato znati prihvaćati ono što je naše i onog tko je naš znači biti u međusobnoj slozi na ovoj vjetrometini naroda i prostora gdje živimo i gdje smo opstali i iz pepela ponovno nicali svaki put kad smo se svim srcem vraćali Bogu i kad nas je on takve mogao ponovno vraćati u život. To je pokazao i Domovinski rat. Kad smo shvatili da smo od svih ostavljeni, ali ne i od Boga, i kad smo se njemu vratili s krunicama oko vrata naših branitelja, što je presedan u bilo kojem ratu u svijetu, kao i s krunicama u svojim rukama, kad nas je ujedinila prava ljubav prema sebi i Bogu, tada smo znali da smo u sigurnim rukama i da nas jedino Bog može očuvati. Jer ono što Bog može učiniti s čovjekovom suradnjom, redovito ne čini sam. Zato, zahvalni Bogu za naš očuvani grad Vukovar, na daru prave ljubavi prema njemu i prema sebi, ponovno se ujedinimo u miru i obraćenju Bogu po moćnom zagovoru naših nebeskih zaštitnika svetih Filipa i Jakova.