SRIJEDOM - BOŽANSKI ČASOSLOV Subota, 30.01.2010.

ČASOSLOV ili pod punim nazivom ČASOSLOV NARODA BOŽJEGA je molitvena knjiga liturgijskog sadržaja. Sam naziv ČASOSLOV potječe od riječi čas, tj. određeni dio vremena dana i noći. ČASOSLOV mole, u prvom redu klerici (svećenici) i redovnici koji su na njega obvezni, a zatim i ostali vjernici. ČASOSLOV se moli zato što se u bogoslužju časova - kao, još više, u euharistijskom slavlju tijekom liturgijske godine - Krist moli i pjeva u svojoj Crkvi, te se preko takve molitve u danima, tjednima, mjesecima i godinama događa 'epifanija' (očitovanje) Kristove ljubavi prema čovjeku. Na taj način čovjekovo 'svjetovno' (profano) vrijeme postaje vrijeme milosti i spasenja. Kristovu zapovijed: ''Treba svagda moliti i nikada ne sustati'' (Lk 18,1) Crkva ispunja ''ne samo slavljenjem euharistije, nego i drugim činima, a osobito liturgijom časova jer ona, po staroj tradiciji, među svim liturgijskim činima ima to svojstvo da se po njoj posvećuje sav tijek dana i noći'' kako kaže Opća uredba Liturgije časova, br. 10. Molitelji ČASOSLOVA ulaze u Kristovo vrijeme uspostavljeno po njegovoj povijesti spasenja. Zapravo se sjedinjuju s Kristovim molitvama koje On neprestano upućuje nebeskom Ocu za nas i naše potrebe. Molitelj na ovaj način 'posvećuje' prirodno vrijeme ili vrijeme što se računa po svemirskim tijelima, jer on moli i u ime stvorenja i sa stvorenjima. Kao takav ČASOSLOV je pogodan i za zajedničku molitvu u obiteljima. Sastavni dijelovi molitvenih časova su: Himni, psalmi i hvalospjevi, antifone, čitanja iz Biblije, molbenice, prošnje i molitve i izabrani tekstovi. ČASOSLOV prati vlastita liturgijska vremena ( Došašće , Božićno vrijeme , Korizmu , Vazmeno vrijeme, te Vrijeme kroz godinu ) i vlastita svetačka slavlja kao i zajednička svetačka slavlja ( blagdani Blažene Djevice Marije , apostola , mučenika , pastira i naučitelja , svetih muževa i žena).